U Primorsko-goranskoj županiji je osnovana prva hitna medicinska služba u Republici Hrvatskoj. To se dogodilo u Opatiji 14.siječnja 1894.godine.

Pretpovijest opatijske hitne medicinske službe vezana je zapravo za grad Beč u vrijeme vladavine Austrougarske monarhije.

Dana 08.prosinca 1881.godine u tada poznatom bečkom kazalištu RINGTHEATER izbio je veliki požar tijekom jedne operne predstave. Zahvaljujući dobro organiziranoj vatrogasnoj službi požar je relativno brzo bio ugašen, ali je ova nesreća imala za posljedicu veliki broj ljudskih žrtava. Nakon ove tragedije odmah je bilo jasno da bi broj poginulih osoba bio znatno manji da je i medicinska služba bila organizirana na sličan način kao i vatrogasna. Nedugo poslije, u travnju 1882.godine, utemeljena je u Beču hitna medicinska služba, kao prva organizirana zdravstvena služba takve vrste u svijetu. Ona se tada nazivala „Wiener Freiwillige Rettungsgesellschaft“ (Bečko dobrovoljno spasilačko društvo). Njen osnivač bio je liječnik barun dr. JAROMIR von MUNDY (1822-1894) koji je time ostvario svoj višegodišnji san, a uz veliku potporu svojih prijatelja grofa JOHANNA WILCZEKA, grofa EDUARDA von LAMEZANA i poznatog kirurga dr THEODORA BILLROTHA.

Kako je barun dr JAROMIR von MUNDY bio česti posjetitelj Opatije, kao tada već poznatog lječilišnog mjesta u monarhiji, pokrenuo je inicijativu za osnivanjem hitne medicinske službe i u samoj Opatiji. Svoju ideju uspjeo je realizirati početkom 1894.godine, uz svesrdnu potporu tadašnjeg predsjednika opatijskog Lječilišnog odbora pukovnika GUIDA WACHTERA. Već ranije spomenuti grof JOHANN WILCZEK je novoformiranoj hitnoj službi u Opatiji poklonio kompletnu potrebnu medicinsku opremu, a bečka hitna medicinska služba donirala je jedno vozilo za prijevoz ozlijeđenih osoba.

Svečano otvaranje hitne medicinske službe u Opatiji održano je dana 14.siječnja 1894. godine, uz nazočnost bivše prijestolonasljednice princeze STEPHANIE, grofice PAULINE PALFFY, glavnog liječnika bečke hitne medicinske službe dr WILHELMA von VRAGASSYA i brojnih drugih uzvanika. Ustanova je tada dobila naziv „Die Freiwillige Rettungsgesellschaft des Kurortes Abbazia“ (Dobrovoljno spasilačko društvo lječilišnog mjesta Opatija).

Prva lokacija hitne medicinske službe u Opatiji bila je u tadašnjoj vili SLATINA.

Barun dr JAROMIR von MUNDY je inače rođen 03.listopada 1822.godine u mjestu Veveri pored Brna, u današnjoj Češkoj, kao najmlađi sin baruna Johanna von Mundya. Usprkos želji njegovog oca da postane svećenik JAROMIR je napustio studij teologije u Brnu i upisao se na  studij medicine u Wurzburgu u Njemačkoj 1855.godine. Po završetku studija radio je kao vojni liječnik u vojsci Austrougarske monarhije. U svjetskoj medicini je postao poznat i po tome što se bavio detaljnom konstrukcijom i opisom sanitetskih vozila.

Umro je u Beču 23.kolovoza 1894.godine, gdje je i sahranjen. Umro je dakle iste one godine u kojoj je osnovao opatijsku hitnu medicinsku službu kao prvu u Hrvatskoj.

Za  prvog ravnatelja  hitne medicinske službe u Opatiji imenovan je dr. FRANZ TRIPOLD, koji je već tada bio liječnik u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Opatija, osnovanom još 1886.godine („Die Freiwillige Feuerwehrgesellschaft“).

Zbog ove činjenice, opatijska hitna medicinska služba od samoga je početka vrlo tijesno surađivala sa opatijskom vatrogasnom službom. To je nakon brojnih diskusija dovelo i do njihovog formalnog ujedinjenja.  Tako je ostalo zabilježeno da od 26.prosinca 1901.godine Hitna medicinska služba Opatije i Dobrovoljno vatrogasno društvo Opatije djeluju pod zajedničkim imenom „Die Freiwillige Feuerwehr und Rettungsgesellschaft des Kurortes Abbazia“ (Dobrovoljno vatrogasno i spasilačko društvo lječilišnog mjesta Opatija).

Dr FRANZ TRIPOLD je inače rođen 1865.godine u Grazu, kao sin odvjetnika dr Wolfganga Tripolda. U rodnom gradu je proveo čitavo djetinjstvo i školovanje, a 1891.godine je doselio u Opatiju. Od 1893.godine uz redovan rad u svojoj ordinaciji opće medicine počeo je raditi i kao liječnik u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Opatija. Bi0 je dosta omiljena osoba u Opatiji, te je ubrzo postao i vrlo cijenjen i ugledan liječnik. U svom radu i u brojnim humanitarnim i zdravstvenim akcijama tijesno je surađivao i sa tadašnjim ravnateljem Lječilišnog centra u Opatiji prof.dr. JULIUSOM GLAXOM, čiju je kćer Rosu kasnije i oženio.

Respektabilnog znanja iz meteorologije dr TRIPOLD je godinama brinuo i o maloj meteorološkoj stanici u Opatiji, gdje je pažljivo i svakodnevno kroz decenije bilježio i objavljivao podatke o blagotvornoj opatijskoj klimi. Kao vrlo svestrana osoba sudjelovao je i u svim sferama društvenog života u Opatiji.

Godine 1910. u Opatiji je izgrađen novi vatrogasni dom koji je i danas u upotrebi, a tada je dobio zvanični naziv Vatrogasni dom cara Franje Josipa I. Tom prilikom je došlo i do fizičkog ujedinjenja hitne medicinske službe Opatija i Dobrovoljnog vatrogasnog društva, jer je opatijska hitna služba preselila u nove prostorije Vatrogasnog doma.

U to vrijeme je opatijska Hitna medicinska služba bila vrlo moderno opremljena, kako sa medicinskom opremom tako i sa vozilima. Imala je ukupno četiri vozila na benzinski pogon, a jedno od njih je bilo sa gumenim kotačima („Gummi-Ambulanz-Landauer“). To vozilo je imalo jedna nosila, dva sjedeća mjesta i tada najmoderniju medicinsku opremu. Danas možemo reći da je to zapravo bila preteča suvremenih reanimobila. Kako je u novoj zgradi Vatrogasnog doma bilo dovoljno prostora, hitnoj medicinskoj službi Opatija pripalo je više od polovice partera. Tako je Hitna medicinska pomoć Opatija tada imala slijedeće prostorije: ambulantu, operacijsku salu, sobu za sterilizaciju, dvije bolesničke sobe, posebnu sobu za duševne bolesnike i kompletan sanitarni čvor.

I tako je nastala prva hitna medicinska služba u Republici Hrvatskoj.