Kada pozvati hitnu medicinsku službu?
Kada je izravno ugrožen život ili je teško narušeno zdravlje!
- naglo nastale poteškoće u disanju
- gušenje stranim tijelom
- zastoj rada srca i disanja
- gubitak svijesti
- iznenadna bol u prsnom košu
- iznenadno ubrzanje, usporenje rada srca ili nepravilni otkucaji srca
- grčevi (konvulzije)
- otežani govor, slabost ili oduzetost dijela tijela, iskrivljenost lica
- ozljede nastale u prometnim nesrećama i ostale iznenadno nastale ozljede (padovi s visine/životinjski ugrizi/ubodi/prostrijeli…)
- neuobičajeno krvarenje na bilo koji od prirodnih otvora tijela
- opekline
- udar električne struje ili groma
- pothlađivanje, toplinski udar
- utapanje
- otrovanje lijekovima/ narkoticima/kemikalijama
- jaka alergijska reakcija
- iznenadna i neuobičajena bol (jaka glavobolja, jaka bol u prsima/trbuhu/leđima)
- iznenadne promjene ponašanja koje dovode u opasnost bolesnika ili okolinu (pokušaj samoubojstva/ubojstva …)
Što trebate učiniti dok čekate na dolazak tima hitne medicinske službe?
- Nastojte ostati smireni, umirujte pacijenta.
- Utoplite pacijenta i održavajte ga budnim.
- Nemojte pacijentu davati ništa za jesti ili piti.
- Ne pomičite pacijenta koji je doživio prometnu nesreću, pao s velike visine ili je bez svijesti osim ako mu ne prijeti neposredna opasnost (požar, eksplozija, utapanje, itd).
- Započnite pružati mjere prve pomoći ako ste u mogućnosti.
Kako možete pomoći timu hitne medicinske službe da vas što prije pronađe?
Osvijetlite ulazna vrata i kućni broj
Ako ste u mogućnosti:
- pošaljite nekoga da dočeka tim
- oslobodite prolaz do pacijenta (odmaknite namještaj, cvijeće, parkirane automobile …)
- zatvorite kućne ljubimce
- pripremite medicinsku dokumentaciju
Hitnu medicinsku službu zovite samo za hitna medicinska stanja!
Svaki nepotreban ili lažni poziv zauzima telefonsku liniju i onemogućava pomoć onima čiji je život ugrožen.
Smiren i razgovijetan govor preduvjet je brzog zaprimanja poziva. Medicinski dispečer mora dobiti osnovne podatke na temelju kojih može pravodobno uputiti tim hitne medicinske službe. Što ih prije dobije to će i tim prije biti upućen.
Točna adresa/mjesto događaja je jedini način da pomoć stigne tamo gdje se nalazi osoba kojoj je pomoć potrebna.
U slučaju da vam život nije u opasnosti (npr. manje posjekotine, prehlada, kronična bol koja se ne mijenja, prijelomi prstiju, uzrujanost) medicinsku skrb pružit će vam liječnik opće/obiteljske medicine.
Kućne posjete ne obavlja hitna medicinska služba. One su u djelokrugu rada vašeg liječnika opće/obiteljske medicine koji samostalno odlučuje o njihovoj potrebi te ih u suradnji s vama i dogovara.
Preporuke za zaštitu od vrućina Ministarstva zdravlja
Rashladite svoj dom
- Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina ili ako imate kronične zdravstvene probleme.
- Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
- Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili koće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svijetla i što je više moguće električnih uređaja.
- Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
- Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.
- Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
- Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 350C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine.
Klonite se vrućine
- Sklonite se u najhladniju prostoriju Vašeg stana/kuće, posebno noću.
- Ako Vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
- Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
- Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati.
- Potražite sjenu.
- Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
- Tuširajte se ili kopajte u mlakoj vodi.Druga mogućnost je je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
- Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
- Koristite lagano posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.
- Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
- Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.
Pomognite drugima
- Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koj i većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
- Razgovarajte o toplinskom udaru s Vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
- Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
- Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
- Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.
Ako imate zdravstvene probleme
- Držite lijekove na temperaturi ispod 25 ·e ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
- Tražite savjet liječnika , ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše
- Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu;
- Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu ;
- Smirite se i legnite u rashlađeno prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u sl učaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć ;
- Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
Uputa za postupanje u slučaju pojave tegoba nakon gutanja sumnjive tekućine
Ovo je uputa za postupanje u slučaju gutanja sumnjive tekućine s obzirom na to da do sada nije poznato o kojem se sredstvu radi, izostavljen je savjet o pijenju vode. Preporuke se mogu izmijeniti ovisno o rezultatima provedenih laboratorijskih analiza, a u slučaju izmjene, upute će biti objavljene na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.
Mogući znakovi:
- Promijenjeni okus napitka
- Naglo nastala bol i pečenje usne šupljine
- Krvarenje iz sluznice usne šupljine
Postupak:
- Odmah ispljunite ostatak tekućine iz usta i prekinite daljnji unos
- Ne izazivajte namjerno povraćanje
- Ne uzimajte ništa na usta
- Sačuvajte ostatak napitka i originalnu ambalažu iz koje ste pili radi mogućnosti provedbe daljnjih analiza
- Odmah se javite u najbližu hitnu medicinsku službu ili nazovite broj 194.