ZAVOD ZA HITNU MEDICINU
PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE
U Rijeci, 18. ožujka 2024.g.
Na temelju članka 26. i 27. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23), članka 84. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj: 100/18, 125/19, 147/20, 119/22, 156/22 i 33/23) i članka 61. stavka 1. točke 3. Statuta Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije, Upravno vijeće Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije, uz prethodno provedeno savjetovanje s radničkim vijećem odnosno sindikalnim povjerenicima na svojoj 54. sjednici održanoj dana 18 ožujka 2024.g. donijelo je
PRAVILNIK O RADU
ZAVODA ZA HITNU MEDICNU PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom o radu Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuju se temeljna prava i obveze iz radnog odnosa radnika u Zavodu za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije (u daljnjem tekstu: Poslodavac), organizacija rada, uvjeti rada i pravila ponašanja radnika, plaće i ostala materijalna prava radnika, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije, kao i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod Poslodavca ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom koji obvezuje Poslodavca.
Odredbe ovog Pravilnika neposredno se primjenjuju na sve radnike koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno ili određeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom, koji rad obavljaju kod Poslodavca ili na drugom mjestu koje odredi Poslodavac.
Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a koji imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.
Članak 2.
Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i Poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako zakonom nije drukčije određeno.
Članak 3.
Prije stupanja na rad, radniku se mora omogućiti da se upozna s odredbama ovog Pravilnika, s organizacijom rada, uvjetima i pravilima rada te pravilima zaštite na radu.
Poslodavac je obvezan radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću i omogućiti mu ostvarivanje drugih prava utvrđenih zakonskim propisima, kolektivnim ugovorima koji obvezuju Poslodavca i ovim Pravilnikom.
Pravo je Poslodavca pobliže odrediti mjesto rada i način obavljanja rada radnika, poštujući pri tome prava i dostojanstvo radnika.
Svaki radnik obvezan je ugovorom preuzete poslove obavljati osobnim radom, savjesno i stručno, sukladno pravilima struke i prema uputama poslodavca ili osobe ovlaštene od poslodavca u skladu s prirodom i vrstom rada te je dužan usavršavati svoje znanje i vještinu te štititi poslovne interese i ugled Poslodavca i pridržavati se strukovnih pravila koja proizlaze iz organizacije rada kod Poslodavca.
II. ORGANIZACIJA RADA KOD POSLODAVCA
Članak 4.
Poslodavac obavlja svoju djelatnost putem ustrojstvenih jedinica koje su u funkciji pružanja zdravstvene zaštite, ekonomičnog i racionalnog poslovanja.
Unutarnji ustroj Poslodavca utvrđen je Statutom i Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Poslodavca, a organiziran je u skladu s važećim propisima.
Radom ustrojbenih jedinica rukovode njihovi voditelji koji su za svoj rad odgovorni neposredno nadređenom rukovoditelju, odnosno ravnatelju.
Pojedine poslove unutar ustrojbenih jedinica obavljaju radnici na radnim mjestima sukladno Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Poslodavca.
III. SKLAPANJE UGOVORA O RADU
1. Donošenje odluke o potrebi zapošljavanja i zasnivanje radnog odnosa
Članak 5.
Odluku o potrebi zapošljavanja radnika donosi ravnatelj na prijedlog voditelja ustrojstvene jedinice držeći se propisanih kadrovskih normativa, odnosno plana zapošljavanja, a sukladno pribavljenim suglasnostima ministarstva nadležnog za poslove zdravstva ili Osnivača, u slučajevima kada je pribavljanje takve suglasnosti potrebno.
Radni odnos zasniva se ugovorom o radu u pravilu nakon provedenog javnog natječaja te se za postupak i eventualne iznimke primjenjuju odredbe kolektivnih ugovora koji obvezuju Poslodavca.
Članak 6.
Prilikom postupka odabira kandidata za određeno radno mjesto Poslodavac može testirati kandidate i provjeriti stručne i radne sposobnosti kandidata.
Provjeravanje sposobnosti obavlja se intervjuom, testiranjem, rješavanjem određenih radnih zadataka ili na drugi prikladan način, ovisno o vrsti poslova radnog mjesta za koje kandidat zasniva radni odnos.
Pri provedbi postupka zapošljavanja, osobito pri utvrđivanju kriterija za odabir i uvjeta pri zapošljavanju, kao i pri provjeri radnih i stručnih sposobnosti zabranjeno je svako postupanje koje može imati obilježje izravne ili neizravne diskriminacije kandidata.
Članak 7.
Radni odnos između radnika i Poslodavca zasniva se ugovorom o radu.
Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku i mora sadržavati odredbe propisane zakonom.
Ugovor o radu zaključuje ravnatelj, odnosno osoba koju on ovlasti.
Prava i obveze Poslodavca i radnika iz ugovora o radu, zakona, kolektivnih ugovora koji obvezuju Poslodavca i drugih općih akata ostvaruju se od dana kada je radnik započeo s radom.
Članak 8.
Poslodavac je dužan radniku prije početka rada dostaviti primjerak ugovora o radu kada je sklopljen u pisanom obliku te dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu.
Radnika u rad uvodi neposredni rukovoditelj / voditelj organizacijske jedinice u kojoj radnik radi ili radnik s potrebnim radnim iskustvom kojeg za to ovlasti neposredni rukovoditelj/voditelj ili ravnatelj.
Članak 9.
Prilikom sklapanja ugovora o radu, kao i tijekom radnog odnosa radnik je dužan obavijestiti Poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.
Prije sklapanja ugovora o radu, radnik se za poslove s posebnim uvjetima rada mora uputiti na liječnički pregled.
Za ostale poslove radnik se može uputiti na liječnički pregled u svrhu utvrđivanja zdravstvene i psihofizičke sposobnosti prije zaključivanja ugovora o radu.
Troškove liječničkog pregleda snosi Poslodavac.
Članak 10.
Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu određeni su Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Poslodavca.
Posebni uvjeti odnose se na zahtjeve koje mora ispunjavati radnik za rad na pojedinom poslu (radnom mjestu), a odnose se na uvjete stručne spreme i smjera, radno iskustvo, odobrenje za samostalan rad, posebna znanja sposobnosti i ispiti.
Ugovor o radu s Poslodavcem može sklopiti samo radnik koji udovoljava uvjetima iz stavka 2. ovoga članka.
2. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme
Članak 11.
Ugovor o radu sklapa se, u pravilu, na neodređeno vrijeme.
Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.
Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje stranke dok ga jedna ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način određen Pravilnikom, kolektivnim ugovorom koji obvezuje Poslodavca ili zakonom.
3. Ugovor o radu na određeno vrijeme
Članak 12.
Ugovor o radu može se sklopiti na određeno vrijeme, kada za to postoji potreba, a sukladno zakonu ili kolektivnom ugovoru.
Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje s datumom ugovorenim tim ugovorom bez potrebe posebne odluke ili obavijesti Poslodavca, a ako je rok završetka ugovora o radu na određeno vrijeme ugovoren prema završetku nekog posla ili povratkom privremeno nenazočnog radnika, Poslodavac će o prestanku ugovora o radu obavijestiti radnika kojem prestaje ugovor o radu.
Nakon isteka ugovora o radu na određeno vrijeme radnik ne može doći raditi, a samovoljni dolazak na posao nakon tog datuma bez suglasnosti Poslodavca ne smatra se nastavkom radnog odnosa kod Poslodavca.
S istim radnikom smije se sklopiti najviše tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme čije ukupno trajanje, uključujući i prvi ugovor, nije duže od tri godine.
Iznimno od stavka 4. ovoga članka, trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme, kao i ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor, smije biti neprekinuto duže od tri godine ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili zbog dovršetka rada na projektu koji uključuje financiranje iz fondova Europske unije te kada je to zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom koji obvezuje Poslodavca.
4. Rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu
Članak 13.
Ugovor o radu može se iznimno, u skladu sa zakonskim odredbama, sklopiti i na izdvojenom mjestu rada, odnosno ugovoriti kao rad od kuće ili u drugom prostoru slične namjene koji je određen na temelju dogovora radnika i poslodavca, a koji nije prostor Poslodavca te kao rad na daljinu putem informacijsko – komunikacijske tehnologije, a sve ukoliko priroda posla to omogućuje te na temelju dogovora radnika i Poslodavca.
Ugovor iz prethodnog stavka mora biti sklopljen u pisanom obliku i sadržavati zakonom propisani sadržaj, a na isti se uz posebne odredbe primjenjuju i odredbe zakona o rasporedu radnog vremena, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu i stankama ukoliko to nije drugačije uređenom zakonom, posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom između poslodavca i radničkog vijeća (sindikalnog povjerenika) ili ugovorom o radu.
Prava i obveze radnika i Poslodavca, u slučaju ugovaranja rada na izdvojenom mjestu rada ili rada na daljinu, propisani su zakonom i poslodavac je dužan osigurati zakonom propisane uvjete rada, a radnik se dužan pridržavati svih propisanih mjera u skladu s posebnim propisima.
U vrijeme koje je prema rasporedu rada predviđeno kao radno vrijeme, radnik koji radi od kuće ne smije obavljati druge poslove niti ikakve aktivnosti koje nemaju veze s radom.
IV. PROBNI RAD, OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD
1. Probni rad
Članak 14.
Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad, osim iznimno u slučajevima predviđenim zakonom kada ugovaranje probnog rada nije dopušteno.
Probni rad se određuje da bi se utvrdilo i ocijenilo ima li radnik stručne i radne sposobnosti potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta za koje se sklapa ugovor o radu.
Članak 15.
Probni rad može trajati najduže:
- mjesec dana za radna mjesta IV. vrste za koje je opći uvjet niža stručna sprema ili osnovna škola;
- dva mjeseca za radna mjesta III. vrste za koje je opći uvjet srednjoškolsko obrazovanje;
- tri mjeseca za radna mjesta II. vrste za koje je opći uvjet viša stručna sprema stečena prema ranije važećim propisima, odnosno završen stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij;
- šest mjeseci za radna mjesta I. vrste za koje je opći uvjet visoka stručna sprema stečena prema ranije važećim propisima, odnosno završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij.
Probni rad može se iznimno produžiti iz objektivnih razloga i uz ispunjenje uvjeta propisanih zakonskim odredbama.
Članak 16.
Provjeravanje i ocjenu stručnih i radnih sposobnosti radnika za vrijeme probnog rada provodi neposredni rukovoditelj / voditelj organizacijske jedinice u kojoj radnik radi, odnosno druga osoba ili povjerenstvo koje imenuje ravnatelj.
Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu, koji mora biti u pisanom obliku i obrazložen, a koji se radniku može otkazati tijekom njegova trajanja, najkasnije zadnjeg dana probnog rada.
2. Obveza obrazovanja i osposobljavanja za rad
Članak 17.
Poslodavac je dužan omogućiti radniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.
Radnik je dužan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati se za rad.
3. Pripravnički staž
Članak 18.
Osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala Poslodavac može zaposliti kao pripravnika.
Ugovor o radu pripravnika može se sklopiti na određeno vrijeme.
Pripravnici se mogu zapošljavati na radnim mjestima od I. do III. vrste.
Pripravniku se mora odrediti stručna osoba koja će pratiti njegov rad prema planu i programu osposobljavanja koji mu mora biti uručen.
Članak 19.
Radi osposobljavanja za samostalan rad završenih učenika i studenata zdravstvenog usmjerenja za koje je zakonom propisana obveza pripravničkog staža, Poslodavac je obvezan zasnovati radni odnos na određeno vrijeme za vrijeme trajanja pripravničkog staža s tolikim brojem pripravnika koliko je propisano pravilnikom kojeg donosi ministar nadležan za zdravstvo.
Provođenje i trajanje pripravničkog staža zdravstvenih radnika, način osposobljavanja pripravnika za samostalan rad i polaganje stručnog ispita obavlja se prema odredbama propisa o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika.
Radi osposobljavanja za samostalni rad, pripravnika se može privremeno uputiti na rad u drugu zdravstvenu ustanovu.
Članak 20.
Nakon što završi pripravnički staž, pripravnik polaže stručni ispit sukladno posebnim propisima.
Pripravnik mora dobiti ispitni program i popis ispitne literature.
Prije polaganja stručnog ispita pripravnik ima pravo na plaćeni dopust u vremenu utvrđenom propisom ili kolektivnim ugovorom koji obvezuje Poslodavca, zadnji mjesec u okviru pripravničkog staža.
Pripravniku koji ne položi stručni ispit Poslodavac može redovito otkazati.
4. Stručno osposobljavanje za rad
Članak 21.
Poslodavac može primiti osobe na stručno osposobljavanje za rad sukladno posebnim propisima.
V. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA
1. Zaštita života i zdravlja radnika
Članak 22.
U provođenju mjera zaštite na radu Poslodavac i radnik obvezni su se pridržavati odredbi Zakona o zaštiti na radu, ostalih propisa iz područja zaštite na radu, općih akata Poslodavca, odredbi kolektivnih ugovora koji obvezuju Poslodavca.
Poslodavac je u obvezi osigurati zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika na radu, a osobito: održavati uređaje i opremu, mjesto rada i pristup mjestu rada, primjenjivati mjere zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, spiječavati opasnost na rad, obavještavati radnike o opasnosti na radu i osposobljavati ih za rad na siguran način te provoditi ostale propisane mjere zaštite na radu.
Svaki radnik je u obvezi u obavljanju poslova svojeg radnog mjesta sudjelovati u provedbi sustava zaštite na radu, primjenjivati pravila zaštite na radu, zakone i druge propise te raditi s nužnom pozornošću i na način koji ne ugrožava druge, a odgovoran je za vlastitu sigurnost i zdravlje, kao i za sigurnost i zdravlje pacijenata i ostalih radnika na koje utječu njegovi postupci na radu.
Radnik je dužan pravilno i s nužnom pozornošću koristiti sredstva rada, opremu i osobnu zaštitnu opremu i odmah obavijestiti Poslodavca, odnosno voditelja ustrojstvene jedinice o svakoj situaciji koju smatra značajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje, o nepostojanju ili nedostatku uputa za takvu situaciju, kao i o bilo kojem uočenom nedostatku u organiziranju i provedbi zaštite na radu.
2. Zaštita privatnosti radnika
Članak 23.
Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama ako je to određeno zakonom, Općom uredbom o zaštiti podataka, propisima o evidencijama iz oblasti radnih odnosa ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom.
Radnici su obvezni Poslodavcu dostaviti sve podatke i izmjene dostavljenih podataka utvrđene propisima o evidencijama rada, a osobito osobne podatke o imenu, prezimenu, adresi stanovanja, kontakt podatke, podatke potrebne za obračun poreza i određivanje osobnih odbitaka, podatke o školovanju i određenim specijalističkim znanjima, podatke o položenim stručnim ispitima, zdravstvenom stanju i stupnju invalidnosti, podatke o broju djece i sl.
Poslodavac je dužan voditi podatke o radnicima i radnom vremenu sukladno posebnim propisima.
Osobni podaci za čije čuvanje više ne postoje pravni ili stvarni razlozi moraju se brisati ili na drugi način ukloniti.
Članak 24.
Ravnatelj je dužan imenovati osobu koja će osim njega biti ovlaštena nadzirati da li se osobni podatci radnika prikupljaju, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama u skladu sa zakonom.
Osoba iz prethodnog stavka te svaka druga osoba koja u obavljanju svojih poslova sazna osobne podatke radnika dužna je iste brižljivo i trajno čuvati kao povjerljive podatke.
Poslodavac može trećim osobama dostavljati osobne podatke o radnicima samo temeljem ovlaštenja iz posebnih propisa (tijelima javne uprave, sudu i sl) ili ako su isti potrebni u dijelu obavljanja djelatnosti Poslodavca.
VI. ZAŠTITA DOSTOJANSTVA RADNIKA I ZAŠTITA OD DISKRIMINACIJE
1. Zaštita dostojanstva i zaštita od diskriminacije
Članak 25.
Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja poslova tako da im osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi diskriminaciji, uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju, što uključuje i poduzimanje preventivnih mjera.
Zabranjeno je uznemiravanje i spolno uznemiravanje kao i izravna ili neizravna diskriminacija radnika na području rada i uvjeta rada, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji sukladno posebnom zakonu.
Diskriminacija iz stavka 2. ovog članka zabranjena je na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog i drugog uvjerenja, nacionalnog i socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta izražavanja ili spolne orijentacije.
Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz stavka 3. ovog članka koje za cilj ima ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
2. Osobe za zaštitu dostojanstva radnika
Članak 26.
Poslodavac će pisano imenovati, uz njihovu prethodnu pisanu suglasnost, dvije osobe različitog spola koje su osim njega ovlaštene primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika i zaštitu od diskriminacije.
Osobe iz stavka 1. ovog članka mogu biti radnici ili osobe koje nisu u radnom odnosu kod Poslodavca.
Poslodavac je dužan u roku od osam dana od dana imenovanja osobe iz prethodnog stavka o imenovanju obavijestiti radnike objavom na oglasnim pločama ustanove.
Prije donošenja odluke o imenovanju ovlaštenih osoba Poslodavac će se savjetovati sa radničkim vijećem odnosno sindikalnim povjerenicima o namjeravanoj odluci.
Članak 27.
Kada ovlaštena osoba primi pritužbu vezano uz zaštitu dostojanstva radnika i zaštitu od diskriminacije dužna je bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i predložiti poduzimanje svih potrebnih mjera primjerenih pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja, spolnog uznemiravanja i diskriminacije ako utvrdi da ono postoji.
Članak 28.
U slučaju da ovlaštena osoba utvrdi da uznemiravanje, spolno uznemiravanje ili diskriminacija postoji predložiti će ravnatelju Poslodavca da osobi koja je podnositelja uznemiravala, spolno uznemiravala ili diskriminirala izrekne odgovarajuću mjeru odnosno predloži poduzimanje drugih mjera koje su primjerene pojedinom slučaju.
U slučaju da ovlaštena osoba utvrdi da nije bilo uznemiravanja, spolnog uznemiravanja ili diskriminacije predložiti će ravnatelju Poslodavca donošenje obrazložene pisane odluke o odbijanju pritužbe.
Ako osoba za zaštitu dostojanstva radnika ustanovi da je uznemiravanje, spolno uznemiravanje ili diskriminaciju prema podnositelju počinio ravnatelj, odgovarajuću mjeru zbog povreda obveza iz radnog odnosa ravnatelju će izreći Upravno vijeće Poslodavca.
Članak 29.
Svi podatci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva i zaštite od diskriminacije radnika su tajni.
VII. RADNO VRIJEME
1. Pojam radnog vremena
Članak 30.
Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama Poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi Poslodavac.
Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu Poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio Poslodavac.
Vrijeme pripravnosti i visina naknade uređuje se ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom koji obvezuje Poslodavca.
Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu Poslodavca, smatra se radnim vremenom, neovisno o tome da li ih obavlja u mjestu koje je odredio Poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.
2. Raspored radnog vremena
Članak 31.
Raspored radnog vremena je raspored trajanja rada radnika kojim se utvrđuju dani i sati kada obavljanje posla u tim danima počinje i završava.
Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na pet dana u tjednu, od ponedjeljka do petka.
Poslodavac je dužan organizirati rad na način da radnik odradi najmanje ugovoreni mjesečni fond radnih sati.
Za poslove zdravstvenih radnika kod Poslodavca koji se obavljaju u smjenskom radu odnosno koji zahtijevaju drukčiji raspored dnevnog odnosno tjednog radnog vremena Poslodavac može odrediti drukčiji dnevni ili tjedni raspored, a sukladno propisima koji reguliraju radno vrijeme u zdravstvenim ustanovama koje donosi ministar nadležan za zdravstvo.
Ravnatelj odlučuje o rasporedu radnog vremena sukladno propisu ministra nadležnog za zdravstvo, zaključenom ugovoru s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i drugim potrebama organizacijske jedinice.
Poslodavac mora, najmanje tjedan dana unaprijed, obavijestiti radnika o njegovu rasporedu ili promjeni njegova rasporeda radnog vremena koji mora sadržavati podatke u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, osim iznimno, kada je u slučaju nastanka prijeke potrebe za radom radnika potrebno izmijeniti raspored radnog vremena, poslodavac je u razumnom roku, do početka obavljanja posla, dužan obavijestiti radnika o takvom rasporedu radnog vremena ili o njegovoj promjeni. Pod prijekom potrebom se podrazumijevaju one okolnosti koje poslodavac nije mogao predvidjeti niti izbjeći, a koje promjenu rasporeda radnog vremena radnika čine nužnom.
Tijekom korištenja prava na odmore i dopuste propisane odredbama zakona i kolektivnog ugovora koji obvezuje Poslodavca radnik i Poslodavac moraju voditi računa o ravnoteži između privatnog i poslovnog života i načelu nedostupnosti u profesionalnoj komunikaciji, osim ako se radi o prijekoj potrebi, odnosno kada se zbog prirode posla komunikacija s radnikom ne može isključiti ili kada je kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu ugovoreno drukčije.
3. Puno radno vrijeme
Članak 32.
Ukupno trajanje punog radnog vremena u tjednu određeno je Zakonom o radu te Zakonom o zdravstvenoj zaštiti.
4. Nepuno radno vrijeme
Članak 33.
Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.
Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik je dužan obavijestiti Poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.
Ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u punom radnom vremenu.
Plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako zakonom, kolektivnim ugovorom koji obvezuje Poslodavca ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.
5. Dopunski i dodatni rad radnika
Članak 34.
Zdravstveni radnik može uz odobrenje Poslodavca za svoj račun sklopiti posao u dopunskom radu iz zdravstvene djelatnosti Poslodavca, izvan punog radnog vremena kod Poslodavca, sukladno odredbama zakona i podzakonskih propisa donesenih od strane ministra nadležnog za poslove zdravstva.
S radnikom koji radi na poslovima s posebnim uvjetima rada u skladu s propisima o zaštiti na radu, radnikom koji radi u skraćenom radnom vremenu te radnikom kojem se prema propisu o mirovinskom osiguranju staž osiguranja računa s povećanim trajanjem ne može se sklopiti ugovor o dodatnom radu za obavljanje takvih poslova.
U slučaju dodatnog rada kod drugog poslodavca, za obavljanje djelatnosti koju ne obavlja kod poslodavca radnik je dužan prije početka rada kod drugog poslodavca pisanim putem obavijestiti poslodavca o sklopljenom ugovoru o dodatnom radu s drugim poslodavcem, sukladno zakonskim propisima.
Poslodavac može pisanim putem zatražiti od radnika da prestane obavljati dodatan rad kod drugog poslodavca, ako za to postoje objektivni razlozi, osobito ako je to protivno zakonskoj zabrani natjecanja ili ako se obavlja unutar rasporeda radnog vremena radnika kod Poslodavca.
Ako je Poslodavac zahtjev postavio zbog obavljanja dodatnog rada unutar rasporeda radnog vremena radnika kod Poslodavca, radnik je dužan najkasnije u roku od tri dana prilagoditi radno vrijeme kod drugog poslodavca.
6. Smjenski rad
Članak 35.
Rad u smjenama je organizacija rada prema kojoj dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, koji može biti prekinut ili neprekinut, uključujući izmjenu smjena.
Smjenski radnik je radnik koji tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u različitim smjenama.
Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan tjedan.
Radnik ima pravo na uvećanje satnice za sate odrađene u drugoj smjeni sukladno kolektivnom ugovoru koji obvezuje Poslodavca.
7. Noćni rad
Članak 36.
Noćni rad je rad radnika kojeg, neovisno o njegovom trajanju, obavlja u vremenu između dvadeset dva sata uvečer i šest sati ujutro idućeg dana.
Poslodavac ne smije odrediti noćni rad trudnici, osim ako trudnica takav rad zatraži i ako je ovlašteni liječnik ocijenio da noćni rad ne ugrožava njezin život ili zdravlje, kao i život ili zdravlje djeteta.
Zabranjen je noćni rad maloljetnika, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u djelatnostima koje su uređene posebnim propisima, u slučajevima određenim zakonom.
U slučaju noćnog rada iz prethodnog stavka, Poslodavac je dužan osigurati da se isti obavlja pod nadzorom punoljetne osobe.
Radnik ima pravo na uvećanje satnice za sate odrađenog noćnog rada sukladno kolektivnom ugovoru koji obvezuje Poslodavca.
8. Skraćeno radno vrijeme
Članak 37.
Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika, sukladno Zakonu o radu i kolektivnom ugovoru koji obvezuje Poslodavca.
9. Prekovremeni rad
Članak 38.
U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev Poslodavca mora raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).
Iznimno od stavka prvog ovog članka, ako priroda prijeke potrebe onemogućava da se prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev, radnik je dužan raditi na temelju usmenog zahtjeva, s tim da se usmeni zahtjev mora pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naložen.
Ukupno trajanje rada radnika koji radi prekovremeno ne smije biti duže od pedeset sati tjedno.
Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od sto osamdeset sati godišnje, odnosno dvjesto pedeset sati godišnje ako je to ugovoreno kolektivnim ugovorom koji obvezuje Poslodavca.
Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnika.
Trudnica, roditelj s djetetom do osam godina života te radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca mogu raditi prekovremeno samo ako dostave Poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.
Radniku koji radi u dodatnom radu može se naložiti prekovremeni rad samo ako radnik dostavi pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad osim u slučaju više sile.
Članak 39.
Zdravstveni radnik ne smije napustiti mjesto rada dok ga ne zamjeni drugi radnik, iako je njegovo radno vrijeme proteklo, ako bi time bila dovedena u pitanje sigurnost pružanja zdravstvene zaštite.
Radnik je dužan raditi prekovremeno kada je potrebno bez odlaganja početi ili završiti hitnu medicinsku intervenciju ili drugu neodložnu zdravstvenu radnju ili mjeru koja se po nalogu poslodavca mora izvršiti.
10. Rad po pozivu
Članak 40.
Rad po pozivu jest oblik rada kada radnik ne mora biti dostupan Poslodavcu, ali ako primi poziv Poslodavca i ako je u fizičkoj mogućnosti, mora se odazvati pozivu radi obavljanja djelatnosti, kada nastane problem iz sadržaja rada djelatnosti zdravstvene ustanove koji nazočni radnici ne mogu rješiti, niti se rješavanje problema može odgoditi, sukladno kolektivnim ugovorima koji obvezuju Poslodavca.
11. Pripravnost i dežurstvo
Članak 41.
Pripravnost jest oblik rada kada radnik ne mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan Poslodavcu radi obavljanja poslova iz djelatnosti Poslodavca, sukladno kolektivnim ugovorima koji obvezuju Poslodavca.
Dežurstvo je oblik rada kada radnik mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi nakon redovitoga radnog vremena, odnosno vrijeme u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama Poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi Poslodavac, sukladno kolektivnim ugovorima koji obvezuju Poslodavca.
Odredbe o dežurstvu odnose se i na radnike koji su upućeni na specijalističku edukaciju ili edukaciju iz uže specijalizacije u drugu zdravstvenu ustanovu. Plaću radniku isplaćuje ustanova u kojoj je u radnom odnosu, a isplaćeni iznos po osnovi dežurstva refundira ustanova u koju je radnik upućen.
12. Zaštita određenih kategorija radnika
Članak 42.
Maloljetnik ne smije raditi duže od osam sati tijekom razdoblja od 24 sata.
Trudnica, roditelj s djetetom do osam godina života, radnik koji radi s polovicom punog radnog vremena, koji radi s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta ili radi s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama, radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca te radnik koji radi u dodatnom radu mogu raditi u nejednakom rasporedu i preraspodjeli radnog vremena samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Radnik s djetetom do osam godina života te radnik koji pruža osobnu skrb, a koji je kod poslodavca u radnom odnosu proveo šest mjeseci, bez obzira na to je li ugovor o radu sklopljen na određeno ili na neodređeno vrijeme, zbog svojih osobnih potreba može od poslodavca, za određeno vremensko razdoblje, zatražiti izmjenu ugovora o radu kojim se mijenja ugovoreno puno radno vrijeme radnika na nepuno radno vrijeme, odnosno zatražiti promjenu ili prilagodbu rasporeda radnog vremena, o čemu je dužan pisanim putem obavijestiti poslodavca, a koji je dužan uzimajući u obzir potrebe organizacije rada, razmotriti mogućnost izmjene ugovora o radu, odnosno promjene ili prilagodbe rasporeda radnog vremena radnika
VIII. ODMORI I DOPUSTI
1. Stanka
Članak 43.
Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta.
Radnik koji radi u turnusima od dvanaest sati ima pravo na stanku u trajanju od šezdeset minuta ili dva puta po trideset minuta, u skladu s naravi i potrebama posla.
Vrijeme odmora iz stavka 1. i 2. ovog članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.
Ako posebna narav posla ne omogućuje prekid rada radi korištenja odmora iz stavka 1. i 2. ovoga članka, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i Poslodavca ili ugovorom o radu uredit će se vrijeme i način korištenja stanke.
2. Dnevni odmor
Članak 44.
Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.
Iznimno, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti odmor između dva uzastopna radna dana može iznositi manje od dvanest sati, ali ne manje od deset sati.
Radnik ne smije raditi dulje od šesnaest sati neprekidno, osim u slučaju više sile (nesreće, elementarne nepogode, požara i sl.) ili potrebe hitne intervencije.
3. Tjedni odmor
Članak 45.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od četrdesetosam sati.
Dani tjednog odmora su u pravilu subota i nedjelja.
Ako radnik radi na dan tjednog odmora osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.
Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne može koristiti na način iz stavka 3. ovoga članka, može se koristiti naknadno prema odluci poslodavca.
Radniku se u svakom slučaju mora osigurati korištenje tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada.
4. Godišnji odmor
Članak 46.
Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u svakoj kalendarskoj godini u trajanju od najmanje četiri tjedna.
Trajanje godišnjeg odmora duže od četiri tjedna te broj dana koji se uračunavaju u godišnji odmor utvrđuje se prema kriterijima iz kolektivnih ugovora koji obvezuju Poslodavca.
Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na puni godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
Članak 47.
Trajanje godišnjeg odmora, raspored i način korištenja utvrđuju se na način da se na četiri tjedna godišnjeg odmora iz članka 45. stavka 1. ovog Pravilnika, što iznosi dvadeset radnih dana, dodaju dani godišnjeg odmora prema kriterijima propisanim kolektivnim ugovorima koji obvezuju Poslodavca.
Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od trideset radnih dana, osim iznimno ako se radi o radniku koji je na poslovima prema posebnim uvjetima rada propisanim kolektivnim ugovorima koji obvezuju Poslodavca.
Članak 48.
Dani tjednog odmora, blagdani i neradni dani određeni zakonom, dani plaćenog dopusta i razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.
Članak 49.
Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na način propisan člankom 45. ovog Pravilnika, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora iz članka 46. ovog Pravilnika, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.
Iznimno od članka 46. ovog Pravilnika, radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora.
Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 1. ovoga članka, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.
Kada radniku radni odnos prestaje točno u polovici mjeseca koji ima parni broj dana, pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za taj mjesec ostvaruje kod poslodavca kod kojeg mu prestaje radni odnos.
Članak 50.
U slučaju prestanka ugovora o radu, Poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio pripadajući godišnji odmor na koji je stekao pravo, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu.
Naknada iz stavka 1. ovog članka određuje se u visini naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.
Članak 51.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj zakonom, kolektivnim ugovorom koji obvezuje Poslodavca ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).
Članak 52.
Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva ili više dijelova, u dogovoru s Poslodavcem.
Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna, osim ako se radnik i poslodavac drugačije ne dogovore.
Korištenje neiskorištenog godišnjeg odmora radniku se mora omogućiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome, najmanje dva dana ranije, izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti.
Članak 53.
Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje Poslodavac planom godišnjih odmora, u skladu s potrebama procesa rada vodeći računa o potrebama i željama radnika, a nakon savjetovanja s radničkim vijećem odnosno sindikalnim povjerenicima.
Članak 54.
Radnika se mora najmanje petnaest dana prije korištenja obavijestiti o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora, osim ako radnik sam traži da godišnji odmor koristi u vremenu koje ne omogućava ispunjenje tog roka.
Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršenja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova, na temelju odluke Poslodavca.
Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora, a radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova (putnih i drugih troškova) prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora, što je radnik u obvezi dokazati odgovarajućom dokumentacijom.
Članak 55.
Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
5. Dopusti
Članak 56.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust tijekom kalendarske godine u slučajevima i uz ispunjenje uvjeta iz kolektivnih ugovora koji obvezuju Poslodavca.
Za potrebe usavršavanja ili obrazovanja za potrebe Poslodavca radnik ima pravo na plaćeni dopust uz slučajevima i uz ispunjenje uvjeta iz kolektivnih ugovora koji obvezuju Poslodavca.
Vrijeme koje radnik provede na seminarima, tečajevima i sličnim oblicima edukacije na koju je upućen od poslodavca za potrebe poslodavca i/ili radi obveznog kontinuiranog usavršavanja radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad, organizirano u ustanovi ili izvan nje, smatra se vremenom provedenim na radu.
Poslodavac će sukladno potrebama posla i financijskim mogućnostima, omogućiti radnicima školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje, a svaki je radnik dužan sukladno tome usavršavati se za rad.
Poslodavac osigurava sredstva za edukaciju radnika na temelju usuglašenih interesa poslodavca i radnika, a ista se osiguravaju u financijskom planu Poslodavca.
Radnik je dužan predočiti dokumentaciju kojom dokazuje osnovanost prava na plaćeni dopust.
Članak 57.
Radnik ima pravo na neplaćeni dopust u tijeku jedne godine za potrebe vlastitog školovanja i stručnog usavršavanja uz slučajevima i uz ispunjenje uvjeta iz kolektivnih ugovora koji obvezuju Poslodavca.
Školovanje i stručno usavršavanje iz stavka 1. ovoga članka treba biti u vezi s poslovima koje radnik obavlja ili njegovom profesijom ili djelatnošću Poslodavca.
Za školovanje na koje ga je uputio poslodavac radnik ima pravo na plaćeni dopust pod uvjetima iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
Članak 58.
Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i dokazan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova, u slučajevima i uz ispunjenje uvjeta iz kolektivnih ugovora koji obvezuju Poslodavca.
Članak 59.
Radnik ima pravo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju od 5 radnih dana godišnje za pružanje osobne skrbi (skrb koju zaposlenik pruža članu uže obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu i koja joj je potrebna zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga).
U svrhu odobravanja prava na dopust za pružanje osobne skrbi, od radnika će se zatražiti dokaz o postojanju ozbiljnog zdravstvenog razloga osobe radi koje se traži dopust za pružanje osobne skrbi.
Tijekom razdoblja korištenja prava na pružanje osobne skrbi, poslodavac ne smije zaposlenika koji se koristi tim pravom odjaviti iz obveznih osiguranja prema propisima o obveznim osiguranjima.
Članak 60.
Za vrijeme neplaćenog dopusta radnikova prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, a radnik se ne može za to vrijeme zaposliti kod drugog Poslodavca.
Članak 61.
Radnik u tijeku kalendarske godine ima pravo na odsutnost s posla kada je zbog osobito važnog i hitnog obiteljskog razloga uzrokovanog bolešću ili nesretnim slučajem prijeko potrebna njegova trenutačna nazočnost.
Za stjecanje prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblje odsutnosti s posla iz stavka 1. ovoga članka smatra se vremenom provedenim na radu.
Uvjeti pod kojima radnika ostvaruje pravo na odsutnost s posla i broj dana uređuje se zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom koji obvezuje Poslodavca.
6. Privremena nesposobnost za rad
Članak 62.
Radnik je dužan, što je moguće prije, obavijestiti Poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinu očekivanom trajanju.
Ako zbog opravdanog razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu iz stavka 1. ovoga članka, dužan je to učiniti što je moguće prije, a najkasnije u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao.
IX. NAKNADA ŠTETE
Članak 63.
Radnik se dužan suzdržavati od ponašanja koji bi mogao prouzročiti Poslodavcu štetu u bilo kojem obliku.
Radnik ne smije neovlašteno i bez znanja Poslodavca istupati prema trećim osobama u ime i za račun Poslodavca jer time čini štetu Poslodavcu.
Radnik je dužan prijaviti Poslodavcu svaki pokušaj nanošenja imovinske i neimovinske štete.
Članak 64.
Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu Poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.
Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao.
Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.
Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno.
Članak 65.
Visina štete utvrđuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti, a ako ovih nema, procjenom.
Visina štete utvrđena na način iz prethodnog stavka koja se treba nadoknaditi smanjit će se pod uvjetom da šteta nije učinjena namjerno, da radnik do sada nije uzrokovao štete te da je poduzeo sve da se šteta otkloni:
- ako se šteta može u cijelosti ili djelomično otkloniti radom kod Poslodavca ustanovi i sredstvima rada Poslodavca ili
- ako je radnik u teškoj materijalnoj situaciji a naknada štete bi ga osobito teško pogodila ili
- ako se radi o invalidu, starijem radniku ili samohranom roditelju ili skrbniku ili
- ako se radi o manjoj šteti.
Smanjenje štete zbog razloga navedenih u prethodnom stavku ovoga članka iznosi najmanje 20%., a radnika se može i u cijelosti osloboditi od obveze naknade štete.
Članak 66.
Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je naknadio Poslodavac, dužan je Poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.
Pravo Poslodavca na naknadu iznosa naknade štete isplaćene trećoj osobi, sukladno stavku 1. ovog članka, ostvaruje se po općim pravilima obveznog prava.
Članak 67.
Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava.
Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na štetu koju je Poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.
X. PRESTANAK UGOVORA O RADU
Članak 68.
Ugovor o radu može prestati na način, pod uvjetima i u postupku utvrđenom zakonom, propisima donesenim na temelju zakona i kolektivnim ugovorima koji obvezuju Poslodavca.
Sukladno zakonskim propisima ugovor o radu prestaje:
- smrću radnika,
- smrću poslodavca fizičke osobe
- smrću poslodavca obrtnika, ako u skladu s posebnim propisom nije došlo do prijenosa obrta
- prestankom obrta po sili zakona u skladu s posebnim propisom
- istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,
- kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža, osim ako se Poslodavac i radnik drukčije ne dogovore,
- sporazumom radnika i Poslodavca,
- danom dostave obavijesti poslodavcu o pravomoćnosti rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad
- otkazom,
- odlukom nadležnog suda.
1. Sporazum radnika i poslodavca
Članak 69.
Ako ugovor o radu prestaje sporazumom radnika i poslodavca, Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti zaključen u pisanom obliku.
2. Otkaz ugovora o radu
Članak 70.
Poslodavca i radnik mogu otkazati ugovor o radu redovnim ili izvanrednim otkazom ugovora o radu.
Članak 71.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:
- ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz)
- ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz), ili
- ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika)
- ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).
3. Poslovno uvjetovani otkaz
Članak 72.
Poslovno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako Poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima.
Pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu Poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.
Poslodavac koji je zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga otkazao radniku, ne smije šest mjeseci od dana dostave odluke o otkazu ugovora o radu na istim poslovima zaposliti drugog radnika.
Ako u roku iz stavka 3. ovog članka nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, Poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.
4. Osobno uvjetovani otkaz
Članak 73.
Radniku za kojeg se utvrdi da nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili nesposobnosti, ugovor o radu prestaje otkazom.
U slučaju iz stavka 1. ovog članka voditelj ustrojstvene jedinice obvezan je pisano izvjestiti ravnatelja, u kojem će navesti činjenice koje dokazuju da radnik nije u mogućnosti odnosno da nije sposoban izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa.
Osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako Poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima.
5. Otkaz ugovora radi skrivljenog ponašanja
Članak 74.
Poslodavac može redovito otkazati radniku ako utvrdi da radnik krši obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, a osobito zbog:
- neizvršavanja ili nesavjesnog, nepravovremenog i nemarnog izvršavanja radnih obveza
- neopravdanog dolaska na posao ili samovoljnog napuštanja posla
- nedozvoljenog korištenja sredstvima Poslodavca
- povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara
- odavanja poslovne tajne određene zakonom, drugim propisom ili aktima Poslodavca
- zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti
- nanošenja znatnije štete
- nepropisnog ili nekorektnog odnosa prema radnicima i pacijentima ili njihovo šikaniranje
- zlouporabe korištenja privremene nesposobnosti za rad
- zbog nastavljanja kršenja obveza iz radnog odnosa i u svezi s radom unatoč izrečenom pismenom upozorenju
Članak 75.
Radnik krši obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom osobito u sljedećim slučajevima (lakše povrede radne obveze):
- neopravdanog izostanka s posla jedan dan
- učestalo kašnjenje na posao ili raniji odlazak s posla
- nedopušteno korištenje sredstvima poslodavca
- skrivljeno izvršavanje radnih obveza ispod prosjeka
- nepoduzimanje mjera zaštite na radu
- zlouporaba položaja ili ovlasti
- neuredno čuvanje dokumentacije i sredstava rada
- nekorektan odnos prema pretpostavljenima i/ili suradnicima i/ili korisnicima usluga Poslodavca
- neobavještavanje o privremenoj nesposobnosti za rad u smislu Zakona o radu
- nanošenje štete ugledu Poslodavca
Za lakše povrede radne obveze može se izreći pisana opomena na kršenje radne obveze ili upozorenje na krešenje obveza iz radnog odnosa u svezi s mogućnošću otkaza ugovora o radu.
Članak 76.
Teškom povredom obveza iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom smatraju se (teže povrede radne obveze):
- neopravdani izostanak s posla više dana
- svjesno neizvršavanje obveza iz ugovora o radu
- kazneno djelo u svezi s radnim odnosom, ako je radniku određen pritvor
- zlouporaba bolovanja
- odbijanje izvršenja radnih zadataka
- učestalo kršenje pravila rada
- povreda poslovne tajne
- fizički napad na drugog radnika ili pacijenta
- povreda prava privatnosti pacijenta ili radnika
- konzumiranje alkohola ili drugih opojnih sredstava za vrijeme rada ili dolazak na rad u takvom stanju
- konkurencija radnika Poslodavcu na način protivan zakonu
- otuđenje materijala, sirovina, dokumenata i drugih stvari Poslodavca, njihove pratnje ili posjetitelja
- napuštanje radnog mjesta prije dolaska zamjene
- sklapanje posla vezano za zdravstvenu djelatnost za svoj ili tuđi račun bez suglasnosti Poslodavca
- povreda obveze čuvanja profesionalne tajne
- izravna ili neizravna diskriminacija, te uznemiravanje ili spolno uznemiravanje radnika
- nepostupanje po propisima ili općim aktima Poslodavca ili neosnovano neizvršavanje odluke Upravnog vijeća, ravnatelja ili drugih nadležnih tijela ili postupanje protivno istima
- ako djeluje suprotno poslovnim i profesionalnim interesima Poslodavca
- neobnavljanje odobrenja za samostalni rad (licence) u propisanim rokovima
- neobavljanje liječničkog pregleda u propisanom roku temeljem uputnice Poslodavca
Za teže povrede radne obveze može se izreći upozorenje na kršenje obveza iz radnog odnosa u svezi s mogućnošću otkaza ugovora o radu ili redoviti otkaz ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika ili izvanredni otkaz ugovora o radu.
Članak 77.
Prije donošenja odluke o redovitom ili izvanrednom otkazivanju ugovora o radu uvjetovanoga ponašanjem radnika, Poslodavac je dužan radniku omogućiti da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da to učini.
Prije donošenja odluke o redovnom otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika Poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.
Pisano upozorenje poslodavca prije redovitog otkazivanja ugovora o radu uvjetovanog ponašanjem radnika briše se iz evidencije nakon tri godine od dana njegovog uručenja radniku te se istekom toga razdoblja smatra kao da takvog upozorenja nije bilo.
6. Izvanredni otkaz ugovora
Članak 78.
Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.
Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Stranka ugovora o radu koja, izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.
Članak 79.
Privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
Podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
Članak 80.
Odredbe koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na slučaj kada Poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).
Ako radnik prihvati ponudu Poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.
O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku kojeg odredi Poslodavac, a koji ne smije biti kraći od osam dana.
U slučaju otkaza ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora, rok od petnaest dana u kojem radnik može od Poslodavca zahtijevati ostvarenja povrijeđenog prava teče od dana kada se radnik izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, ili od dana isteka roka koji je za izjašnjenje o dostavljenoj ponudi odredio Poslodavac, ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka.
7. Otkazni rok
Članak 81.
Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza ugovora o radu.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, otkazni rok radniku koji je u vrijeme dostave odluke o otkazu privremeno nesposoban za rad počinje teći od dana prestanka njegove privremene nesposobnosti za rad.
Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog i očinskog dopusta ili dopusta koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopusta trudne radnice, dopusta radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama, privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti i vršenja dužnosti i prava državljana u obrani te privremene nesposobnosti za rad.
Iznimno, otkazni rok teče za vrijeme razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika kojem je poslodavac prije početka toga razdoblja otkazao ugovor o radu i tom odlukom radnika u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.
Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.
Članak 82.
U slučaju redovitog otkaza otkazni rok je najmanje:
1) dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine
2) mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno jednu godinu
3) mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine
4) dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno pet godina
5) dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno deset godina
6) tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina.
Otkazni rok iz stavka 1. ovoga članka radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio pedeset godina života, a za mjesec dana ako je navršio pedeset pet godina života.
Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavcima 1. i 2. ovoga članka.
Radniku koji je tijekom otkaznog roka oslobođen obveze rada, poslodavac je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka.
Za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.
Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako on za to ima osobito važan razlog.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža ne ostvaruje pravo na otkazni rok.
8. Otpremnina
Članak 83.
Otpremnina je novčani iznos koji kao sredstvo osiguravanja prihoda i ublažavanja štetnih posljedica otkaza ugovora o radu poslodavac isplaćuje radniku kojem ugovor o radu otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga rada.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, otpremninu ne ostvaruje radnik kojem se ugovor o radu otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem te radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima najmanje navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Iznos otpremnine određuje se sukladno zakonu i kolektivnom ugovoru koji obvezuje Poslodavca.
Članak 84.
Kao radni staž kod istog Poslodavca računa se neprekinuti radni staž u javnim službama bez obzira na promjenu Poslodavca.
XI. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA
Članak 85.
Sve odluke u svezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom donosi ravnatelj ili osoba koju on ovlasti pisanom punomoći.
Članak 86.
Radnik koji smatra da mu je Poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvarenje toga prava.
Ako Poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno Poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa.
Iznimno od stavka 3. ovoga članka, zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom može i bez prethodnog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, u roku od petnaest (15) dana od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zatražiti radnik koji ima sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme.
Odredbe o sudskoj zaštiti prava iz radnog odnosa ne primjenjuju se na postupak zaštite dostojanstva radnika.
XII. DOSTAVLJANJE ODLUKA RADNIKU
Članak 87.
Sve odluke kojima se odlučuje o pojedinim pravima i obvezama iz radnog odnosa moraju se dostaviti radniku.
Odluke o ostvrivanju prava i obveza iz radnog odnosa obavezno se u pisanom obliku dostavljaju radniku.
Dostava odluka o otkazu ugovora o radu, odluka donesenih u postupcima sudske zaštite prava iz radnog odnosa te dostava potvrda, isprava, akata i drugih pismena koje Poslodavac upućuje radniku provoditi će se sukladno zakonskim odredbama i odredbama kolektivnog ugovora koji obvezuje Poslodavca te ovog Pravilnika, odnosno na istu će se, ako drugačije nije propisano, na odgovarajući način primjenjivati odredbe o dostavi iz propisa kojim je uređen parnični postupak.
Dostava se obavlja na radnom mjestu uz potpis radnika i uz naznaku datuma primitka na dokumentu.
Dostava se može obaviti i poštom i to preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom.
Ako radnik odbije primiti odluku na radnom mjestu, osoba koja dostavlja ostaviti će dokument na radnom mjestu radnika, te će zabilježiti razlog odbijanja, mjesto gdje je dokument ostavljen te datum pokušaja dostave te će istog dana kopiju dokumenta izvjesiti na oglasnu ploču s naznakom datuma kada će se smatrati da je dostava valjano izvršena.
XIII. PLAĆA, NAKNADA PLAĆE I OSTALI PRIMITCI RADNIKA
Članak 88.
Za izvršeni rad radnik ima pravo na plaću primjenom osnova i mjerila utvrđenih zakonom, pravilnikom i kolektivnim ugovorom koji obvezuje Poslodavca.
Plaća se isplaćuje u rokovima utvrđenim kolektivnim ugovorom, odnosno zakonom.
Radnik ima pravo na uvećanje plaće za otežane uvjete rada, rad noću, prekovremeni rad, rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi i u ostalim slučajevima utvrđenim kolektivnim ugovorom.
Uvećanje plaće iz prethodnog stavka ovog članka utvrđuje se sukladno koelktivnom ugovoru koji obvezuje Poslodavca.
Radnik ima pravo i na sva druga materijalna primanja iz rada i po osnovi rada utvrđena kolektivnim ugovorom koji obvezuje Poslodavca.
Radnik koji je po nalogu Poslodavca upućen na službeni put ima pravo na dnevnicu, naknadu troškova prijevoza i naknadu troškova noćenja, a sve u skladu s važećim propisima vezanim uz službena putovanja.
Radniku koji po nalogu Poslodavca svojim automobilom obavlja poslove za potrebe Poslodavca, isplatiti će se naknada za korištenje privatnog automobila sukladno kolektivnom ugovoru koji obvezuje Poslodavca.
XIV. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU
Članak 89.
Radnici imaju prava sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima te interesima, na način i pod uvjetima propisanim zakonom i kolektivnim ugovorom koji obvezuje Poslodavca.
XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 90.
Na pitanja koja nisu uređena ovim Pravilnikom primjenjuju se na odgovarajući način odredbe zakona, kolektivnog ugovora, odnosno drugih propisa koji obvezuju Poslodavca.
Članak 91.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploči Poslodavca.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o radu Poslodavca od dana 26.03.2012.g. (Broj: 02-I-18/16-12)
U Rijeci, dana 18. ožujka 2024.g.
Broj: 02-I-18/21-24
Predsjednik Upravnog vijeća
Goran Gržančić, dr.med.spec.ginekologije i opstetricije
Utvrđuje se da je ovaj Pravilnik objavljen na oglasnoj ploči Poslodavca dana 20.03.2024. godine i da je stupio na snagu dana 28.03.2024. godine.
Ravnateljica
Senka Kajčić, dr.med.,spec.HM
